Prekršaji predstavljaju blaže povrede javnog poretka. Od svih kaznenih dela u našem pravnom sistemu prekršaji su daleko najbrojniji. Predviđeni su zakonima, uredbama, odlukama gradova i odlukama opština. Zbog brojnosti prekršaja, velika je verovatnoća da svako od nas učestvuje u ovom postupku, bilo kao okrivljeni, oštećeni ili u nekom drugom svojstvu. Zakon o prekršajima sadrži materijalnopravne odredbe o prekršajima, kao i pravila prekršajnog postupka. To znači da se u ovom zakonu nalaze pravni instituti materijalnog prava, pravila kako teče prekršajni postupak, kao i koja su Vaša prava i obaveze po ovom zakonu.Usluge koje naša advokatska kancelarija pruža u prekršajnom postupku su:
- Sklapanje sporazuma o priznanju prekršaja
- Sastavljanje podnesaka i odbrana u prekršajnom postupku
- Zastupanje na ročištima u prekršajnom postupku
- Sastavljanje žalbi i vanrednih pravnih lekova u prekršajnom postupku.
Ko podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka i šta on sadrži?
Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka u svakodnevnoj praksi najčešće podnosi Ministarstvo unutrašnjih poslova za prekršaje iz oblasti saobraćaja, javnog reda i mira i dr., inspekcije iz svoje nadležnosti, poreska uprava za poreske prekršaje i dr. ali i svako ko je oštećen prekršajnom radnjom može da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.
Kako saznajem da je protiv mene pokrenut prekršajni postupak?
Ukoliko ste okrivljeni, uz poziv prekršajnog suda dobićete i zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Na taj način ćete se upoznati s onim za šta se teretite.
Šta sve mogu da uradim kad dobijem prekršajni nalog?
Prekršajni nalog izdaje nadležni organ (najčešće MUP i inspekcijski organi) za prekršaje za koje je propisana kazna u fiksnom iznosu (npr. korišćenje mobilnog telefona za vreme vožnje, nekorišćenje pojasa u toku vožnje ili nepropisno ostavljanje vozila na zelenoj površini). Ako prihvatate odgovornost za prekršaj iz prekršajnog naloga, možete u roku od 8 dana od kada Vam je uručen da platite polovinu kazne. Ukoliko ne prihvatate odgovornost, možete da podnesete zahtev za sudsko odlučivanje prekršajnom sudu, gde će sud utvrđivati odgovornost u prekršajnom postupku.
Ako protekne rok od osam dana, a ne platite polovinu kazne i ne podnesete zahtev za sudsko odlučivanje, organ koji je izdao prekršajni nalog dostaviće ga prekršajnom sudu na prinudno izvršenje kazne.
Šta je sporazum o priznanju prekršaja i kad mogu da ga zaključim?
Mogućnost da sa drugom stranom zaključiš sporazum o priznanju prekršaja imaš sve do trenutka dok sud ne donese presudu. Na ovo imaš pravo samo kada se radi o prekršajima kod kojih sud određuje vrstu i visinu kazne — dakle, ne postoji mogućnost sklapanja sporazuma kada osporavaš prekršajni nalog koji ti je izdao policajac. Potpisivanjem sporazuma priznaješ krivicu za prekršaj, i odričeš se prava na žalbu, a zauzvrat dobijaš blažu kaznu.
Izuzetno je značajno ovlašćenje podnosioca zahteva da može da zaključi sporazum u odnosu na propisanu zaštitnu meru zabrane upravljanja motornim vozilom u kraćem trajanju ili da je ne izrekne. Sud nema to ovlašćenje i uvek mora da izrekne meru u propisanom trajanju ukoliko je u zakonu navedeno da je njeno izricanje obavezno.
Kako izgleda postupak pred sudom?
Tokom celog postupka, sud će sa tobom komunicirati putem pisanih poziva. Ako odluči da je neophodno da te sasluša, pozvaće te da dođeš na pretres, Kada sud smatra da nije potrebno da te saslušava o okolnostima prekršaja (na primer, saobraćajna kamera te je snimila kako prolaziš na crveno, a na snimku se jasno vidite i ti i tvoje tablice), obavestiće te da pretresa neće biti, i pozvati te da sastaviš pismenu odbranu i dostaviš je u određenom roku.
Da li prekršaj može da zastari dok čekam pokretanje prekršajnog postupka?
Svaki prekršaj može da zastari. Rok zastarelosti počinje da teče od momenta kada je prekršaj učinjen. Sudija je dužan da donese rešenje o pokretanju prekršajnog postupka u roku od jedne godine od dana kada je prekršaj izvršen. Ukoliko to ne učini, nastupa zastara za pokretanje prekršajnog postupka. To se odnosi na najveći broj prekršaja, na primer, iz oblasti saobraćaja, javnog reda i mira, zaštite na radu, radnih odnosa i dr.
Od zastare za pokretanje prekršajnog postupka treba razlikovati zastaru vođenja prekršajnog postupka, koja nastupa protekom dvostrukog vremena za pokretanje prekršajnog postupka, što je kod najvećeg broja prekršaja dve godine.
Zastarevanje se prekida svakom procesnom radnjom suda radi vođenja prekršajnog postupka (dostavljanje, službene provere podataka, saslušanje svedoka, pribavljanje isprava i dr.).
Koje sankcije za prekršaj postoje?
Kao sankcija za izvršen prekršaj mogu da ti budu izrečene novčana kazna, kazna zatvora, rad u javnom interesu i različite “zaštitne mere”- npr. zabrana upravljanja motornim vozilom.
Sve ove kazne neko vreme ostaju zabeležene u bazi sankcija Ministarstva pravde, zajedno sa tvojim ličnim podacima. Za neplaćene novčane kazne takođe postoji poseban registar.
Za neke, teže, prekršaje, kao što su tuča ili vređanje službenog lica, je pored novčane predviđena i kazna zatvora.
Novčana kazna
U prekršajnom postupku postoje dve vrste novčanih kazni. Za neke prekršaje su kazne određene u fiksnom novčanom iznosu, i njih na licu mesta izdaje policajac koji primeti prekršaj. Takođe, postoje i prestupi kod kojih je propisan minimum i maksimum novčane kazne, a tačan iznos u konkretnom slučaju odmerava sud. Kada se kažnjava pravno lice ili odgovorno lice u pravnom licu, kazne su drastično više.
Da li mogu da se branim pred drugim prekršajnim sudom?
Prekršajni postupak sprovodi prekršajni sud na čijoj teritoriji je prekršaj učinjen ili gde je posledica nastupila. Prekršaj se može učiniti činjenjem ili propuštanjem radnje koju je neko bio obavezan da učini. Neke radnje koje zahtevaju Vaše prisustvo mogu se sprovesti pred prekršajnim sudom koji ne sprovodi postupak. Ako imate prebivalište, na primer, u Beogradu, a prekršaj učinite u Novom Sadu, možete zahtevati od Prekršajnog suda u Novom Sadu da date iskaz pred zamolnim sudom u mestu gde živite, odnosno nadležnim sudom po mestu Vašeg prebivališta. Situacija je ista i kada ste svedok koji ima različito prebivalište od sedišta suda koji vodi postupak. To podrazumeva da uobičajenim dopisom o tome obavestite prekršajni sud koji Vas poziva i koji će to najčešće i odobriti.
PRIBAVLJANJE IZJAVE OD VLASNIKA VOZILA O ČINJENICI KO JE UPRAVLJAO / PARKIRAO VOZILO
Prekršajna odgovornost je subjektivna, te je MUP obavezan da pribavi informaciju ko je upravljao vozilom kojim je učinjen saobraćajni prekršaj. Tu informaciju pribavlja od lica na čije ime je vozilo registrovano
Ovo je redovan slučaj kada je vozilo snimljeno kamerama za policijski video nadzor kako čini prekršaj, obzirom da je identitet lica u tom slučaju nepoznat, jer se na osnovu snimka isti ne može utvrditi. Ukazujemo da MUP primenjuje istu proceduru pribavljanja izjava kako u situaciji kada se nepropisno upravljalo vozilom, a tako i kada je vozilo bilo nepropisno parkirano.
Ukoliko se vlasnik vozila ne izjasni ko je nepropisno upravljao vozilom, to neizjašnjavanje predstavlja novi prekršaj za koji je zaprećena vrlo često mnogo veća novčana kazna od popisane kazne za učinjeni prekršaj i to u iznosu od 100.000,00 do120.000,00 dinara, dok je za ne pružanje informacije ko je nepropisno parkirao vozilo zaprećena kazna u iznosu od 25.000,00 dinara.